montenegro anitnato 1Am 26.2.2017 trafen sich VertreterInnen der Solidarwerkstatt Österreich, des Komitees Euroexit und der serbisch und ex-jugoslawischen Diaspora zu einem "Neutralitäts Frühstück" mit Vertretern der montenegrinischen Anti-NATO-Opposition, die sich auf einer "ReferFAIRendum Karawane" von Podgorica bis Berlin und Brüssel befinden, um auf ihren Kampf für ein faires Referendum über einen NATO-Beitritt Montenegros auch international aufmerksam zu machen.

Dieses Referendum wird den Montenegrinern durch die pro-NATO-Regierung in Podgorica vorenthalten. Wien war nur ein sehr kurzer Zwischenhalt, doch wir konnten die Zeit nutzen um uns politisch auszutauschen und die Erklärungen unserer Freunde, v.a. des Organisators Marko Milacic, aufzunehmen, um diese auch hierzulande bekannt zu machen. Es wurde auch ein Solidaritätsbrief der Solidarwerkstatt Österreich übergeben, der in montenegrinischen Medien verbreitet werden wird. Weil wir hierzulande auch für die Bewahrung und Wiederbelebung unserer eigenen österreichischen Neutralität kämpfen, unterstützen wir genauso das Ringen dieses kleinen Balkanlandes um eine NATO-freie Zukunft. Für ein Referendum!

David Stockinger
(26.2.2017)montenegro anitnato 1

Milačić: Crna Gora za Balkan da bude što i neutralna Austrija za Evropu

Nakon obilaska zemalja bivše Jugoslavije, Referendumski karavan jutros je bio na organizovanom tzv. „referendumskom doručkuˮ u Beču u organizaciji Inicijative za neutralnu i socijalnu Austriju. Doručku su, pored članova Karavana, prisutvovali: David Stokinger iz Inicijative za neutralnu i socijalnu Austriju i funkcioner Socijaldemokratske partije Austrije; Vilhem Langthaler iz Euroegzit komiteta, dr Džordž Beker i Lazar Bilanović, bivši predsjednik Zajednice jugoslovenskih klubova u Beču.

Stokinger je članovima Karavana predao otvoreno pismo u kome, između ostalog, stoji sljedeće:

– Kao i mnogi političari sa Zapada, Vlada Crne Gore propagira da nema alternative NATO-u i neoliberalizmu Evropske unije. Ali u političkoj orjentaciji uvijek postoje alternative! To možemo uvidjeti posmatrajući npr. latinsku Ameriku, gdje suverene države pod vođstvom Kube i Venecuele vode politiku integracijâ ka suverenoj bazi, koja želi da spriječi uticaj imperijalizma SAD u toj regiji. Taj južnoamerički projekat „ALBAˮ može biti model i za buduću Evropu, uz uslov da se promijeni politička orijentacija u korist mase ljudi u centralnim evropskim zemljama. To je klasična dijalektička međuzavisna veza. Jedan savez samoopredijeljenih, neutralnih država, koje kooperiraju na političkom i ekonomskom planu, na nivou koji poštuje međunarodno pravo. To ne bi bila samo jedna nova i održiva mirovna arhitektura u Evropi, već bi promijenila i položaj radnika u tim zemljama. Mi hoćemo da stvorimo svijet u kome će narod, a ne jedna mala elita imati zadnju riječ. Svijet mira i jednakosti ne samo da je neophodan, već je i aktivna neutralnost malih država doprinos tome cilju.

Organizator Karavana Marko Milačić istakao je da je primjer Austrije dragocjen za Crnu Goru, ali i primjer svim državama koje po svojoj veličini nijesu u stanju i želji da razvijaju neograničenu i nepotrebnu vojnu industriju i budu prijetnja bilo kome.

– Crna Gora za Balkan treba da bude što je neutralna Austrija za Evropu. Crna Gora treba da bude atraktivna turistička, ekološka i autohtona kulturna evropska i globalna destinacija, a ne bilo kakav akter bolesnih geopolitičkih igara. U tom smislu, referendum o NATO-u je jedan od ključnih ljekova za relaksaciju kompleksnog društvenog konflikta, koji je nastao jednostranim diktatom i pravno-političkim nasiljem NATO-a i njegovih unutrašnjih partnera u Crnoj Gori.

Vilhem Langthaler, poznati austrijski publicista i aktivista, istakao je da je veoma važno da se napravi peticija o raspisivanju referenduma, koju bi podržalo što vise pisaca, glumaca, sportista i drugih javnih ličnosti.

Član Referendumskog karavana Boško Čarmak istakao je da je monopol nad procesom NATO integracija neprihvatljiv za 84% građana Crne Gore i da je to pozadina i glavni uzrok političke, ekonomske i najozbiljnije krize vladavine prava u posljednjih deset godina.